SVE ŠTO NISTE ZNALI O NAŠIM SUSJEDIMA Sladokuscima su zanimljivi zbog najfinijeg mesa na svijetu, a svijet su zadužili slavnim izumiteljima

2 weeks ago admin 0

Od Rubikove kocke do neobične čupave svinje – ima pet stvari, korisnih ili ne, koje je zanimljivo znati o Mađarskoj uoči nedjeljnih parlamentarnih izbora.

Dobra stara vremena

Nostalgija za boljim vremenima je sveprisutna u Mađarskoj.

Zaljubljenici u nogomet i dalje žaluju za “Lakom konjicom”, slavnom nogometnom generacijom na čelu s Ferencom Puskasom koja je vladala svjetskim nogometom od 1950. do 1954.

U tom su razdoblju postali olimpijski prvaci 1952. pobijedivši Jugoslaviju 2-0 u finalu u Helsinkiju i stigli do finala svjetskog prvenstva 1954. u kojem su na opće iznenađenje izgubili od Njemačke.

U povijesnim udžbenicima još se gaje sjećanja na “Veliku Mađarsku” prije potpisivanja Trianonskog ugovora 1920., kojim je Mađarska izgubila dvije trećine nekadašnjeg teritorija Ugarske.

Pobjeda snaga Janosa Hunyadija nad Turcima tijekom opsade Beograda 1456. i dalje izaziva ponos. Neki čak tvrde da je tradicija oglašavanja crkvenih zvona u podne počela kao sjećanje na tu pobjedu kršćana.

A Atila, kralj Huna, znan kao Bič Božji? Srodstvo mađarskog naroda sa slavnim stepskim osvajačem tek treba dokazati, ali hrani brojne mitove, posebice u nacionalističkim krugovima.

Balaton i “ovca-svinja”

Od prirodnih znamenitosti, jezero Balaton, “unutarnje more” od 600 četvornih kilometara, neizbježno je odredište. U razdoblju Hladnog rata i Berlinskog zida, bio je mjesto susreta njemačkih obitelji s Istoka i Zapada. Na balatonskim mirnim obalama nalazile su se cijele obitelji.

No skriveno blago Mađarske, koje izaziva pravo uzbuđenje kuhara i mesara diljem svijeta, jedna je neobična svinja, čupava kao ovca. Svinja pasmine mangulica ima meso izvanredne kvalitete. I s time se slažu svi sladokusci. Ta je mađarska vrsta svinja posljednjih godina ponovo vrlo tražena za uzgoj.

Budimpešta kao ‘niskotarifna’ turistička meka

Daleko od ravnica s mangulicama, mađarska prijestolnica razvila se u vodeće turističko odredište, posebice tijekom blagdanskog razdoblja. S desecima niskobudžetnih letova svakoga dana, jeftinim smještajem i pivom, Budimpešta privlači ‘partijanere’ iz cijele Europe.

U samom srcu metropole, bivšoj židovskoj četvrti, na manje od dva četvorna kilometra načičkano je oko 800 barova, noćnih klubova i restorana. I kao što je i u Barceloni, Berlinu ili Amsterdamu, lokalno stanovništvo sve je nezadovoljnije takvom situacijom.

“Udvözöljük”

“Aeroport”, “airport”, “aeropuerto” – svuda u svijetu te su riječi razumljive, ali “repülotér”? Isto je i s riječima “football, fussball ili futbol”, ali teško će netko nogomet povezati s “labdarugásom”.

S abecedom od 42 slova, 14 samoglasnika, 12 glagolskih vremena i 35 glagolskih nastavaka, naglascima, dugačkim riječima i jezikom koji nije u nikakvom srodstvu s indoeuropskim jezicima, mađarski je oduvijek za lingviste bio prava uživancija.

A svima onima kojima je živa muka naučiti osnovne riječi poput “üdvözöljük ” (dobrodošli), “köszönöm” (hvala) i “egészségedre” (živjeli), “hello” uvijek ostaje “hello”.

Genijalni izumitelji

Rubikova kocka najslavnija mozgalica na svijetu, prodana u više stotina milijuna primjeraka. Debelo je poznatija od svoga izumitelja – mađarskog inženjera Erna Rubika, kojemu su danas 73 godine. Ponosnog tvorca te kultne igračke koja je 2014. proslavila svoju 40. godišnjicu krasi legendarna diskrecija.

Mađari su svijet zadužili i brojnim izumima, plodom znanstvene i tehnološke tradicije koja je još uvijek živa.

Peter Karoly Goldmark za vrijeme rada za diskografsku kuću Columbia razvio gramafonsku ploču s 33 okretaja. Također je jedan od pionira razvoja televizije u boji.

Treba spomenuti i dobitnika Nobelove nagrade Szenta Gyorgyia koji je otkrio vitamin C, te Laszla Biroa koji je patentirao prvu kemijsku olovku.

Američki informatičar Charles Simonyi, rođen kao Karoly Simonyi 1948. u Budimpešti, glavni je autor računalnih programa Worda i Excela.