Dinamo

Zeleno svjetlo EP-a uvođenju ‘vojnog Schengena’

Europski parlament (EP) dao je u utorak snažnu podršku rezoluciji o vojnoj mobilnosti koja predlaže pojednostavljivanje administrativnih, pravnih i regulatornih prepreka koje su dosad kočile brzinu kretanja vojske i vojne opreme unutar Europske unije.

Izvješće, koje je pred EP-om predstavio Tunne Kelam, estonski europarlamentarac i član bloka Europskih pučana (EPP), podržano je s 437 glasova za, 155 protiv, dok je 63 zastupnika ostalo suzdržano.

Akcijski plan o vojnoj mobilnosti osmislili su u ožujku 2018. Europska komisija te njezina potpredsjednica i visoka povjerenica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini.

Povjerenica za promet Violeta Bulc tada je naglasila kako je glavni cilj bolje iskorištavanje europske prometne mreže te kako bi u budućnosti pri planiranju infrastrukturnih projekata trebalo uzeti u obzir i vojne potrebe, stoji na stranicama Europske komisije.

“U pitanju je naša kolektivna sigurnost”, kazala je Bulc.

U medijima se u međuvremenu, zbog sličnosti ovog plana sa Schengenskim sustavom upravljanja granica, ustalio kolokvijalni naziv “vojni Schengen”.

Kelam je za Hinu rekao kako su takav termin formulirali protivnici te ideje te kako on nije adekvatan iz razloga što se plan poboljšanja vojne mobilnosti fokusira na postizanje koordinacije i omogućavanje bržeg kretanja teške vojne opreme unutar cijele Europske unije, eliminacijom regulatornih i fizičkih prepreka koje su to dosad kočile.

Kelam je pred Parlamentom objasnio kako sadašnja situacija po pitanju vojne mobilnosti nije zadovoljavajuća. Napomenuo je kako niz pravnih i administrativnih prepreka usporavaju kretanje vojske i vojne opreme, što može imati važne strateške posljedice.

“Kašnjenja od nekoliko dana mogu znatno izmijeniti situacije strateški”, naglasio je Kelam.

Kelam je za Hinu taj problem usporedio sa situacijom u Ukrajini.

“Što ako Rusija odluči uzeti dio teritorija Estonije ili Latvije? Što ćemo onda učiniti, ako pomoć koju šaljemo stigne tek za tjedan dana?”, rekao je.

Po pitanju razvijenosti infrastrukture u zemljama članicama koje se nalaze na granici EU-a, Kelem je kazao kako to ondje nije problem iz razloga što te države tradicionalno anticipiraju mogućnost invazije s istoka, što se odrazilo i na stalnu pripravnost infrastrukture. Naglasio je kako u primarnom fokusu niti ne treba biti infrastruktura pojedine članice, već ostvarivanje učinkovitije vojne mobilnosti na razini cijele Europske unije.

Europska komisija namijenila je 6,5 milijardi eura za ostvarenje plana europske vojne mobilnosti, a važan će dio troškova projekta trebati pokriti i zemlje članice.

No problematično je što među svim zemljama članicama ne vlada jednak interes za ostvarivanje toga plana, posebice među onim članicama koje se ne nalaze na granici s Rusijom.

“Države poput Austrije, Nizozemske, Španjolske i Portugala ne suočavaju se s takovom situacijom, pa su i u praksi manje zainteresirane i manje sklone promatrati to kao važno pitanje”, rekao je za Hinu Kelam.

“Kada je riječ o Europskoj uniji problem je i implementacija”, nastavio je. “Izglasavamo i prihvaćamo različite deklaracije, ali se na kraju postavlja pitanje koliko smo spremni trošiti vlastiti novac”, zaključio je Kelam.

Kelam je u predstavljanju izvješća naglasio kako se poboljšanje vojne mobilnosti unutar Europske unije može ostvariti samo kroz unapređenje suradnje država članica s NATO savezom.

“Partneri trebaju razumjeti sljedeće: EU može koordinirati i dopunitii, ali ne i zamijeniti konkretne napore država članica”, istaknuo je Kelam.

Grčki europarlamentarac Notis Marias, član kluba zastupnika Europskih konzervativaca i reformista, u raspravi je izrazio skepsu prema suradnji s NATO savezom.

“Kada je riječ o Grčkoj, mi nismo primijetili da je NATO nešto poduzeo nakon što je Turska dovela u pitanje teritorijalnu cjelovitost moje zemlje”, rekao je. “Treba pokazati solidarnost s Grčkom i Ciprom ako želimo zaista shvatiti ono o čemu je govorio izvjestitelj”, naglasio je Marias.

Plan poboljšanja vojne mobilnosti uključuje gradnju luka, željezničkih pruga i mostova koji bi omogućili brži prijevoz postrojbi i vojne opreme širom Europe.

Kelam je istaknuo dvojnu korist koju bi donijelo ostvarivanje toga plana.

“Istovremeno to može imati i civilnu dimenziju jer se time mogu poboljšati civilni koridori koji mogu postati sposobniji prevoziti težu robu”, rekao je Kelam.

“Ključna riječ u ovom izvješću je dvojna uporaba”, naglasio je.

Kateřina Konečná, iz kluba zastupnika Nordijske zelene ljevice, kritizirala je kako se naglašavanjem vojne mobilnosti ograničavaju sredstva namijenjena za civilne infrastrukturne projekte.

“Ulazimo time u vojnu eru. To nije dobro jer mi bismo trebali financirati projekte koji bi trebali pomoći ljudima, a ne vojsci”, rekla je. “Trebamo stvoriti Europu za mir, a ne za rat”, dodala je Konečná.

Protivnici ovog plana također upozoravaju kako bi uvođenje “vojnog Schengena” i unapređenje suradnje sa Sjevernoatlanskim savezom moglo značiti bespotrebno udvostručivanje NATO-a jer su sve zemalje članice EU-a dio tog vojnog saveza.





Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*
*